Statut Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta

“Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta – Austrija” je ogranak “Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva Prosvjeta” sa sjedištem na Palama, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina, koje je osnovano 1902. godine u Sarajevu, a obnovljeno, posle višegodišnje pauze, 1990. godine takođe u Sarajevu.

SPKD “Prosvjeta” ima svoje ogranke u Republici Srpskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori i svim drugim zemljama gdje u značajnijem broju žive Srbi, pa tako i u Austriji.

(1) Društvo nosi naziv «Srpsko prosvjetno i kulturno društvo Prosvjeta, odbor za Austriju – u daljnjem tekstu Društvo.

(2) Sjedište Društva je u Beču, a područje njegovog djelovanja se prostire na čitavu Austriju.

(3) Prilikom ostvarivanja svojih ciljeva, zacrtanih u Statutu, Društvo se oslanja na program Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i Hercegovini.

(4) Društvo može osnivati ogranke.

(5) Društvo ima zastavu, grb (logo) i pečat. O obliku i izgledu zastave, grba i pečata odlučuje Skupština Društva.

Društvo, čiji rad nije usmjeren na stvaranje profita, ima sljedeće ciljeve:

a) čuvanje identiteta srpskog naroda;

b) stalna briga za njegovanje i upotrebu srpskog jezika i ćirilice u svim vidovima kulturnog i javnog života srpskog naroda;

v) proučavanje istorije i njegovanje tradicije iz života Srba;

g) proučavanje i njegovanje disciplina značajnih za kulturu i duhovnost srpskog naroda;

d) proučavanje i njegovanje srpske kulturne baštine;

đ) organizovanje i podsticanje naučnog, kulturnog, umjetničkog i književnog stvaralaštva;

e) razvijanje saradnje sa srodnim institucijama i organizacijama u Austriji i inostranstvu;

ž) unapređenje kontakata i saradnje u oblasti kulture sa pripadnicima srpskog naroda u drugim zemljama;

z) predstavljanje srpske kulture i tradicije Austrijancima i drugim etničkim grupama u Austriji;

i) zajedničke manifestacije sa Austrijancima i drugim etničkim grupama u Austriji, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

j) briga o očuvanju narodnog zdravlja i čovjekove okoline;

k) Upoznavanje pripadnika drugih etničkih grupa u Austriji sa srpskom kulturom i tradicijom.

(1) Ciljevi Društva ostvarivaće se idealnim i materijalnim sredstvima navedenim u stavovima 2 i 3 ovog paragrafa.

(2) Idealna sredstva su:

a) predavanja i skupovi;

b) diskusije;

v) izložbe i književne večeri;

g) kulturne priredbe i manifestacije;

d) osnivanje književnih, pjevačkih, folklornih, muzičkih i drugih grupa i sekcija;

đ) izdavanje publikacija;

e) uređivanje internet stranice Društva;

ž) informativna djelatnost u elektronskim i štampanim medijima;

z) osnivanje biblioteke i čitaonice;

i) osnivanje knjižare;

j) kursevi srpskog jezika za djecu i omladinu;

k) kursevi njemačkog jezika u cilju lakše integracije i boljih šansi u društvu

k) dodjeljivanje stipendija đacima i studentima;

l) organizovanje stručnih i naučnih odbora za srpski jezik, istoriju, književnost, etnologiju, muzikologiju, ekologiju i slično;

lj) zajednička druženja.

(3) Neophodna meterijalna sredstva će se obezbijediti:

a) osnivačkim ulozima i članarinom;

b) prihodima sa priredbi i manifestacija kao i prihodima iz rada privrednih subjekata čiji je osnivač i vlasnik Društvo;

v) subvencijama;

g) dobrovoljnim prilozima;

d) akcijama prikupljanja materijalnih sredstava;

đ) legatima i dobrotvorima;

e) donacijama;

(1) Članovi Društva mogu biti redovni, vanredni i počasni.

(2) Redovni članovi su oni koji u punoj mjeri učestvuju u ostvarivanju ciljeva i zadataka Društva utvrđenih ovim statutom. Vanredni članovi su oni koji aktivnosti Društva pomažu prije svega uvećanom članarinom ili davanjem dodatne finansijske ili materijalne pomoći, kao što su utemeljivači, dobrotvori, zadužbinari, legatori itd. Utemeljivači i dobrotvori su ona lica, koja Društvu prilože barem minimalni novčani iznos utvrđen odlukom Skupštine Društva. Počasni članovi su ona lica, koje kao takve proglasi Skupština na prijedlog Uprave ili člana Društva zbog njihovih posebnih zasluga za rad Društva.

(1) Članovi Društva mogu biti fizička i pravna lica.

(2) Odluku o primanju redovnih i vanrednih članova donosi Uprava Društva. U slučaju negativne odluke, Uprava nije obavezna da tu odluku obrazloži.

(3) Prijem redovnih i vanrednih članova prije registracije Društva vrše proponenti (osnivači) Društva, a ukoliko je već imenovana Uprava, onda sama ta Uprava. Ovo članstvo postaje punovažno tek onda kada Društvo bude i zvanično registrovano. Ako se Uprava izabere poslije registracije Društva, onda će i (definitivan) prijem redovnih i vanrednih članova do izbora Uprave obavljati proponenti Društva.

(4) Proglašavanje počasnih članova vrši Skupština na predlog Uprave, s tim da svaki član ima pravo da odgovarajuće predloge uputi Upravi Društva.

(5) Svaki član ima člansku kartu i istovremeno je član „Prosvjete“ u Bosni i Hercegovini.

(1) Članstvo u Društvu prestaje: smrću, dobrovoljnim istupanjem ili isključenjem (za fizička lica), a kod pravnih lica dobrovoljnim istupanjem ili isključenjem, odnosno gubljenjem statusa pravnog lica.

(2) Istupanje iz članstva je moguće na kraju tromjesečja, s tim što član namjeru o istupanju mora pismeno saopštiti Upravi najmanje mjesec dana ranije.

(3) Uprava može isključiti nekog člana ukoliko ovaj ne plaća članarinu duže od šest mjeseci, a Uprava ga je prethodno dva puta pismeno opomenula i dala mu razuman rok za plaćanje zaostale članarine. Bez obzira na isključenje, član je obavezan da plati zaostalu članarinu.

(4) Isključenje nekog člana od strane Uprave može uslijediti i zbog grubog kršenja članskih obaveza kao i zbog nečasnog ponašanja samog člana.

(5) Odluku o opozivu počasnog članstva iz razloga navedenih u stavu 4 može donijeti Skupština Društva na prijedlog Uprave.

(1) Svaki član ima pravo i dužnost da učestvuje u radu Društva, da prisustvuje priredbama i drugim manifestacijama koje organizuje Društvo i da koristi infrastrukture Društva. Prava glasa u Skupštini kao i aktivno i pasivno biračko pravo imaju samo redovni i počasni članovi.

(2) Svaki član ima pravo da od Uprave dobije kopiju Statuta.

(3) Najmanje jedna desetina članova ima pravo da od Uprave zatraži sazivanje Skupštine.

(4) Uprava je dužna da na svakoj Skupštini članove informiše o radu i finansijskom poslovanju Društva. Uprava je dužna da takve informacije pruži i u bilo kom drugom trenutku, i to u roku od četiri sedmice, ukoliko to zatraži najmanje jedna desetina članova uz navođenje valjanih razloga.

(5) Uprava je dužna da informiše članove o konsolidovanom završnom računu. Ukoliko se to čini na Skupštini, onda u to moraju biti uključeni članovi Nadzornog odbora.

(6) Obaveza članova je da u skladu sa svojim mogućnostima rade na ostvarivanju interesa Društva i izbjegavaju sve radnje koje mogu nanijeti štetu ugledu i ciljevima Društva. Oni moraju da se pridržavaju odredaba Statuta kao i odluka organa Društva. Redovni i vanredni članovi su dužni da na vrijeme plaćaju članarinu, čiju visinu utvrđuje Skupština.

Organi Društva su Skupština (§§ 9 i 10), Uprava (§§ 11 do 13), Nadzorni odbor (§ 14) i Arbitražni sud (§ 15). Društvo može, u skladu sa Statutom, donositi program rada, poslovnik o radu organa kao i druga akta kojim se bliže uređuju pitanja u vezi sa načinom rada i djelovanja Društva.

(1) Skupština je „skup članova“ u smislu Zakona o udruženjima građana iz 2002. godine. Redovna Skupština se održava svake dvije godine.

(2) Vanredna Skupština se mora održati u roku od četiri sedmice

a) po odluci Uprave ili redovne Skupštine,

b) na pismeni zahtjev najmanje jedne desetine članova,

v) na zahtjev članova Nadzornog odbora (§ 21, stav 5, prva rečenica Zakona o udruženjima građana),

g) po odluci jednog ili oba člana Nadzornog odbora (§ 21, stav 5, druga rečenica Zakona o udruženjima građana, § 11, stav 2, treća rečenica ovog Statuta),

d) po odluci staratelja koga postavlja nadležni sud ((§ 21, stav 5, druga rečenica Zakona o udruženjima građana 11, stav 2, posljednja rečenica ovog statuta).

(3) Poziv kako na redovnu, tako i na vanrednu Skupštinu mora biti upućen svim članovima najmanje dvije sedmice prije termina za održavanje skupštine pismom, faksom ili elektronskom poštom (na broj faksa, odnosno na adresu elektronske pošte koju je član saopštio Društvu). Skupštinu mogu sazvati Uprava (§ stav 1 i 2, lit. a – v), jedan ili oba člana Nadzornog odbora (stav 2, lit. g) ili staratelj koga postavi nadležni sud (stav 2, lit. d).

(4) Amandmani za Skupštinu dostavljaju se Upravi u pisanoj formi, faksom, redovnom ili elektronskom poštom najmanje sedam dana prije datuma održavanja Skupštine.

(5) Važeći zaključci mogu se – osim kad je u pitanju zahtjev za sazivanje vanredne Skupštine – donositi samo ako su u vezi sa dnevnim redom.

(6) Pravo učešća na Skupštini imaju svi članovi. Pravo glasa imaju samo redovni i počasni članovi. Svaki član ima jedan glas. U slučaju nemogućnosti dolaska na Skupštinu, moguće je prenošenje prava glasa pismenim ovlašćenjem na nekog drugog člana.

(7) Skupština punovažno odlučuje ako su svi članovi Društva uredno pozvani i ako je prisutna najmanje polovina članova Društva. Ukoliko ovaj drugi uslov nije ispunjen u trenutku kada Skupština treba da počne, početak Skupštine se pomjera za pola sata i tada ona punovažno odlučuje bez obzira na broj prisutnih članova Društva pod uslovom da je članovima u pozivu za Skupštinu skrenuta pažnja na ovu okolnost.

(8) Skupština donosi odluke po pravilu natpolovičnom većinom važećih glasova prisutnih članova, osim u slučajevima mijenjanja Statuta i gašenja Društva kada je potrebna dvotrećinska većina važećih glasova prisutnih članova.

(9) Skupštini predsjedava predsjednik Uprave, a u slučaju spriječenosti njegov zamjenik. Ako je i on spriječen, onda Skupštini predsjedava po godinama najstariji prisutni član Uprave Društva.

Skupština:

a) usvaja program rada za svoj izborni period;

b) usvaja finansijski plan;

v) razmatra i usvaja izvještaj o radu kao i finansijski izveštaj uz uključivanje članova Nadzornog odbora;

g) bira i smjenjuje članove Uprave i Nadzornog odbora;

d) odobrava pravne poslove između članova Nadzornog odbora i Društva;

đ) razrješava Upravu;

e) utvrđuje visinu pristupnine i članarine za redovne i vanredne članove;

ž) dodjeljuje i ukida status počasnog člana;

z) odlučuje o izmjenama Statuta i dobrovoljnom gašenju Društva;

i) sprovodi konsultacije i odlučuje o drugim pitanjima koja su na dnevnom redu.

(1) Upravu čini jedanaest članova: predsjednik i njegov zamjenik, sekretar i njegov zamjenik i blagajnik i njegov zamjenik i još petoro članova.

(2) Upravu bira Skupština. U slučaju smrti člana Uprave, te bolesti, neaktivnosti, ili iz drugih opravdanih razloga, Uprava može u toku mandatnog perioda imenovati nove članove Uprave iz redova članova sa pasivnim pravom glasa, s tim da je neophodno da se na prvoj sljedećoj Skupštini pribavi saglasnost za to imenovanje. Ukoliko ne dođe do popune kooptiranjem, tako da Uprava nije u stanju da radi u potpunosti ili na neodređeno duže vrijeme, svaki od članova Nadzornog odbora je dužan da odmah sazove vanrednu Skupštinu u cilju biranja nove Uprave. Ukoliko ni članovi Nadzornog odbora nisu u stanju da djeluju, onda je svaki redovni član, koji uoči ozbiljnost situacije, dužan da odmah od nadležnog suda zatraži postavljanje staratelja koji bez odlaganja mora da sazove vanrednu Skupštinu.

(3) Uprava se bira na dvije godine; poslije tog perioda je moguć reizbor. Svaka funkcija u Upravi se mora obavljati lično.

(4) Sjednice Uprave pismenim ili usmenim putem saziva njen predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti – njegov zamjenik. Ako je i ovaj spriječen na duže neodređeno vrijeme, onda svaki član Uprave može sazvati sjednicu Uprave.

(5) Uprava punovažno odlučuje ako su pozvani svi njeni članovi i ako je polovina njih prisutna na sjednici.

(6) Uprava odlučuje natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova; u slučaju neriješenog rezultata odlučuje glas predsjednika.

(7) Sjednicama Uprave predsjedava njen predsjednik, a u slučaju njegove spriječenosti, njen potpredsjednik. Ako je i on spriječen, onda sjednicama predsjedava po godinama najstariji prisutni član Uprave ili neki drugi član Uprave za kojeg se odluči većina ostalih članova Uprave.

(8) Mandat člana Uprave (stav 3) prestaje osim smrću i istekom mandata, smjenjivanjem (stav 9) ili davanjem ostavke (stav 10).

(9) Predsjednik i sekretar Uprave su po funkciji članovi Skupštine Društva sa sjedištem u Bosni i Hercegovini (Generalna skupština) i prisustvuju njenim redovnim i vanrednim zasjedanjima.

(10) Skupština ima pravo da u svakom trenutku smijeni čitavu Upravu ili njene pojedine članove. Smjenjivanje stupa na snagu izborom noveUprave, odnosno članova Uprave.

(11) Članovi Uprave imaju pravo da u svakom trenutku daju pismenu ostavku. Izjava o davanju ostavke se upućuje Upravi, odnosno Skupštini kada ostavku daje čitava Uprava. Ostavka postaje djelotvorna tek izborom ili kooptiranjem (stav 2) nasljednika.

Zadatak Uprave je da rukovodi radom Društva. Ona je „rukovodeći organ“ u smislu Zakona o udruženjima građana iz 2002. godine.

Nadležna je za sve zadatke koji Statutom nisu prenijeti u nadležnost nekih drugih organa Društva:

(1) organizuje finansijsko poslovanje primjereno potrebama Društva sa tekućim vođenjem ulaska i izlaska finansijskih sredstava i vodi spisak imovine kao minimalnu obavezu;

(2) priprema nacrt budžeta, izvještaj o radu i finansijski izvještaj;

(3) priprema i saziva Skupštinu u slučajevima § 9 stav 1 i stav 2, lit. a – v, ovog statuta;

(4) informiše članove Društva o aktivnostima Društva, finansijskom poslovanju Društva kao i o verifikovanom izvještaju o finansijskom poslovanju;

(5) upravlja imovinom Društva;

(6) prima i isključuje redovne i vanredne članove Društva;

(7) prima i otpušta zaposlene radnike u Društvu.

(8) Uprava jednom godišnje, a po potrebi i češće, podnosi izvještaj Glavnom odboru u Bosni i Hercegovini o radu Društva u Austriji.

(1) Predsjednik vodi tekuće poslove Društva. Sekretar pomaže predsjedniku u rukovođenju poslovima Društva.

(2) Predsjednik predstavlja Društvo. Pismena dokumenta su punovažna ako ih potpišu predsjednik ili sekretar, dok su za finansijske transakcije (dispozicije imovinskih dobara) neophodni potpisi predsjednika i blagajnika. Za pravne poslove između članova Uprave i same Uprave neophodna je saglasnost još najmanje jednog člana Uprave koji je lično neutralan u vezi sa tom pravnom stvari.

(3) Punomoć za obavljanje pravnih poslova, tj. za zastupanje Društva prema vani i potpisivanje odgovarajućih dokumenata, mogu izdati samo lica navedena u stavu 2.

(4) U slučaju da Društvu prijeti neposredna opasnost od uništenja materijalnih dobara ili trajne štete po ugled Društva zbog kojih se mora hitno djelovati, predsjednik ima pravo da i u stvarima za koje su nadležni Skupština i Uprava, samostalno i na vlastitu odgovornost donosi potrebne odluke; te odluke moraju naknadno biti odobrene od strane nadležnih organa Društva.

(5) Predsjednik predsjedava Skupštini i Upravi.

(6) Sekretar vodi zapisnike Skupštine i Uprave.

(7) Blagajnik je odgovoran za uredno finansijsko poslovanje Društva.

(8) U slučaju spriječenosti, predsjednika, sekretara i blagajnika zamjenjuju njihovi zamjenici.

(1) Skupština bira dva člana Nadzornog odbora na period od dvije godine. Poslije isteka dvogodišnjeg perioda moguć je reizbor. Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi nijednog drugog organa izuzev Skupštine – čiji rad nadziru.

(2) Zadatak članova Nadzornog odbora je kontrola tekućeg poslovanja, kao i kontrola finansijskog poslovanja u smislu urednog računovodstva i trošenja sredstava u skladu sa Statutom. Uprava je dužna da članovima Nadzornog odbora stavi na raspolaganje sva potrebna dokumenta i da im da sve potrebne informacije. Članovi Nadzornog odbora su dužni da Upravu obavijeste o rezultatima kontrole.

(3) Za pravne poslove između članova Nadzornog odbora i Društva je neophodna saglasnost Skupštine. Inače, za članove Nadzornog odbora važe odredbe § 11, stav 8 do 10, po smislu.

(1) Arbitražni sud, kao interni organ Društva, je nadležan za rješavanje svih sporova koji nastaju unutar Društva u okviru njegovog rada. To je „institucija za poravnanje“ u smislu Zakona o udruženjima građana iz 2002. godine, a ne arbitražni sud prema §§ 577 ff ZPO, Zakona o parničnom postupku.

(2) Arbitražni sud čine tri redovna člana Društva. On se oformljuje tako što jedna strana u sporu u pismenoj formi imenuje Upravi jednog člana kao sudiju. U roku od sedam dana Uprava traži od druge strane u sporu da u roku od četrnaest dana imenuje sa svoje strane člana Arbitražnog suda. Pošto od Uprava u roku od sedam dana dobiju odgovarajuće obavještenje, imenovane sudije biraju u roku od slijedećih četrnaest dana trećeg redovnog člana za predsjednika Arbitražnog suda. U slučaju da predloženi dobiju isti broj glasova, odlučuje žrijeb. Članovi Arbitražnog suda ne mogu bit članovi nijednog drugog organa – izuzev Skupštine – čiji rad je predmet arbitraže.

(3) Pošto sasluša obje strane, Arbitražni sud donosi svoju odluku u prisustvu svih svojih članova prostom većinom glasova. Sudije Arbitražnog suda odluke donose uz puno poštovanje svoje svijesti i savjesti. Odluke suda su konačne unutar Društva.

(1) Odluku o dobrovoljnom raspuštanju Društva može donijeti samo Skupština, i to samo sa dvotrećinskom većinom važećih glasova prisutnih članova i uz prethodne konsultacije sa Glavnim odborom SKPD «Prosvjeta» u Bosni i Hercegovini.

(2) Skupština mora donijeti odluku i o tome šta će se desiti sa imovinom Društva ukoliko postoji. Ona mora da imenuje jedno lice koje će obaviti potrebnu proceduru kao i da donese odluku o tome na koga će to lice prenijeti imovinu koja ostane poslije podmirenja svih potraživanja. Ta imovina se, ukoliko Skupština drugačije ne odluči, prenosi na Srpsku pravoslavnu crkvenu opštinu „Sveti Sava“ u Beču, uz pravo da ista njome rukovodi i čuva je do vremena kada će se ponovo steći uslovi za pokretanje rada novog društva sa istim ili sličnim ciljevima u Austriji, kojem će ta imovina tada biti stavljena na dalje raspolaganje.