Istorijat Prosvjete

 

Zabrane i obnove "Prosvjete"

 

Rad „Prosvjete“ odvijao se pod budnim okom vlasti, ali Društvo je zahvaljujući vještom vođenju i taktiziranju uspijevalo da izbjegne ozbiljnije sukobe sa okupacionom upravom. Međutim, 1913. godine, za vrijeme Balkanskih ratova, rad „Prosvjete“ je suspendovan, a za vrijeme Prvog svjetskog rata, 31. januara 1915, naredbom vlade, Društvo je raspušteno, a sva imovina konfiskovana. U isto vrijeme raspuštena su sva srpska društva, udruženja i organizacije. Najistaknutiji aktivisti „Prosvjete“ optuženi su za veleizdaju, a trojici njih: predsjedniku Simi Mirkoviću, glavnom sekretaru Vasilju Grdiću i sekretaru i uredniku lista „Prosvjeta“ dr Vladimiru Ćoroviću suđeno je na čuvenom veleizdajničkom procesu 1916. godine u Banjoj Luci. Naredbom vlade ukinuto je i 120 srpskih osnovnih škola, a jednom broju od 198 učitelja zabranjen je rad u državnim osnovnim školama.

Rad „Prosvjete“ obnovljen je 10. novembra 1918. godine kada se sastao Glavni odbor (izabran 1913) i preuzeo preostalu imovinu, pa se krenulo ispočetka.

Drugi put rad „Prosvjete“ zabranjen je 1941. godine uspostavom ustaške vlasti u BiH. Sva imovina Društva je oteta, aktivisti i članstvo rastjerani, a u uslovima strahovitih pokolja i genocida, na neko djelovanje za dobro srpskog naroda nije se moglo ni pomišnjati.

Poslije oslobodenja 1945. godine, „Prosvjeta“ je dala izuzetan doprinos obnovi i izvlačenju naroda iz opšte zaostalosti. Međutim, „u Društvu uopšte, pa i u oblasti narodnog prosvjećivanja, stvoreni su takvi odnosi da je skoro svaka praktična djelatnost sa nacionalnim sadržajem bila onemogućena i često stavljana pod sumnju partijskih i državnih organa“ – navodi dr Božidar Madžar. U tim uslovima, 26. marta 1949. godine „Prosvjeta“ je obustavila rad, a svu svoju imovinu predala novoosnovanom Savezu kulturno-prosvjetnih društava. Praktično, to je značilo gušenje jednog Društva koje je u istoriji srpskog naroda imalo izuzetno značajnu ulogu i dalo ogroman doprinos njegovom kulturnom, prosvjetnom i opštem napretku.

Do obnove „Prosvjete“ došlo je 28. juna 1990. godine, kada je usvojen novi statut kojim su uređeni organizacija, programski ciljevi, zadaci i sadržaj djelatnosti Društva. SPKD „Prosvjeta“ je obnovljena 28. juna 1990. godine. Predsjednik obnovljene Skupštine i Glavnog odbora „Prosvjete“ bio je akademik prof. dr Vojislav Maksimović.

Među osnovnim ciljevima i zadacima, ističu se: proučavanje istorije i života Srba; proučavanje i njegovanje srpske kulturne baštine; organizovanje i podsticanje naučnog, umjetničkog i književnog rada; izdavanje publikacija; širenje i popularisanje knjige; čuvanje jezičkog identiteta srpskog naroda zasnovanog na vukovskoj tradiciji; njegovanje uspomena iz prošlosti Srba davanjem inicijativa i pomaganjem u osnivanju muzeja, podizanju spomenika i davanju naziva gradovima, naseljima, ulicama, trgovima, i ustanovama; očuvanju ćiriličnog pisma; osnivanju kulturno-umjetničkih društava; saradnja sa institucijama Srpske pravoslavne crkve itd.

Danas na prostorima svih srpskih zemalja postoji i uspješno radi veliki broj odbora Društva.